Utjecaj stadija laktacije na broj somatskih stanica u mlijeku krava

Abstract

Osnovni pokazatelji higijenske ispravnosti sirovog kravljeg mlijeka su broj somatskih stanica (BSS) i ukupan broj mikroorganizama te odsustvo zabranjenih tvari u mlijeku. Broj somatskih stanica u mlijeku ujedno je i međunarodno priznati parametar za ocjenu zdravstvenog stanja vimena krava. Prema propisima usvojenim još 1995. godine, u zemljama Europske unije svježe sirovo kravlje mlijeko ne smije sadržavati više od 400.000 somatskih stanica u 1 ml. Slično propisima Europske unije, u periodu od 2008. do 2016. godine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na entitetskoj razini te Vijeće ministara na državnoj razini, donijeli su niz propisa u kojima su određeni kriteriji za svježe sirovo mlijeko. U svim tim propisima navedeno je da sirovo kravlje mlijeko ne smije sadržavati više od 400.000 somatskih stanica u 1 ml. Budući da od BSS-a u mlijeku ovisi hoće li mlijeko biti uvjetno za otkup i preradu ili ne, potrebno je informirati proizvođače kako organizirati proizvodnju sa što manjim BSS-om u mlijeku. Naime, na povećanje BSS-a u mlijeku, pored genetskih, utječu i okolišni čimbenici na koje može utjecati sam proizvođač. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj stadija laktacije na broj somatskih stanica u kravljem mlijeku. Uzeto je ukupno 746 uzoraka mlijeka, u kojima je BSS ispitivan fluorooptoelektronskom metodom. Tijekom stadija kolostruma utvrđen je porast BSS-a u mlijeku (prosječno 517.000 u 1 ml), no već tijekom stadija stvaranja normalnog mlijeka on se smanjio do fizioloških granica (prosječno 209.000 u 1 ml). Najveći utjecaj na povećanje BSS-a imao je stadij zasušenja (prosječno 536.000 u 1 ml).