Opasnost od parazitskih zoonoza u povezanosti sa posljednjim valom migranata (1) - Šistosomoza

Abstract

Zbog izloženosti riziku razvoja različitih bolesti tokom putovanja (migracije) te prilikom boravka u zemlji domaćina, potrebno je brzo i primjereno rješavanje situacije vezane za zdravstveno zbrinjavanje izbjeglica i migranata s obzirom na njihovu veliku brojnost u svijetu. Unatoč porijeklu navedenih skupina iz područja u kojima su prisutne određene endemske bolesti, nije nužno da su one i njihovi nosioci te da će ih širiti na domaću ili populaciju u tranziciji. Šistosomoza je endemska bolest Sirijske Arapske Republike i Republike Irak. Autohtona je parazitska zoonoza akutnog i hroničnog oblika uzrokovana metiljima roda Schistosoma te pripada skupini zanemarenih tropskih bolesti od kojih obično obolijeva najsiromašnije stanovništvo. Loši sanitarni uslovi u izbjegličkim kampovima predstavljaju rizik ponovnog širenja bolesti. S obzirom na veliki broj izbjeglica iz navedenih republika smještenih na području zemalja regije Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike (engl. Middle East and North Africa – MENA) u kojima se slučajevi šistosomoze još uvijek pojavljuju, mogućnost održavanja i širenja bolesti postoji ako se ponovno stvore odgovarajući uslovi, odnosno područja u kojima će u isto vrijeme opstajati nosioci (invadirane osobe), posrednici (slatkovodni puževi određenih rodova) te rezervoari (različite vrste životinja invadirane uzročnikom). Na području Evrope, najveći broj izbjeglica je prisutan u Njemačkoj i Švedskoj. U Evropi su žarišta šistosomoze utvrđena na južnoj Korzici u Francuskoj. Istraživanja su ukazala da se uzročnici mogu širiti i zadržavati u umjerenim klimatskim područjima Francuske, Italije, Portugala, Španije i Grčke te da je širenje šistosomoze prema sjeveru Evrope trenutno ograničeno nesposobnošću prilagodbe posrednika hladnijim temperaturama, ali ipak moguće putem invadiranih turista, migranata i izbjeglica, što je već bio slučaj u Rumuniji i Mađarskoj.